Warning: session_start() [function.session-start]: open(/home/17504/data/tmp /sess_443d583bd44ab6d5bfab1e45ad286f38, O_RDWR) failed: No such file or directory (2) in /nfs/c02/h05/mnt/17504/domains/booksa.hr/html/lib/functions.php on line 3

Warning: session_start() [function.session-start]: Cannot send session cookie - headers already sent by (output started at /nfs/c02/h05/mnt/17504/domains/booksa.hr/html/lib/functions.php:3) in /nfs/c02/h05/mnt/17504/domains/booksa.hr/html/lib/functions.php on line 3

Warning: session_start() [function.session-start]: Cannot send session cache limiter - headers already sent (output started at /nfs/c02/h05/mnt/17504/domains/booksa.hr/html/lib/functions.php:3) in /nfs/c02/h05/mnt/17504/domains/booksa.hr/html/lib/functions.php on line 3

Warning: ini_set() [function.ini-set]: A session is active. You cannot change the session module's ini settings at this time in /nfs/c02/h05/mnt/17504/domains/booksa.hr/html/lib/functions.php on line 11
BOOKSA.HR - SPECIALS - CRITICIZE THIS!: 'HOMO SUCKER'

REGISTRIRANI KORISNICI:

Problemi s logiranjem?
Registrirajte se!

KORISNIK

Zapamti me  

LOZINKA

PRETRAŽIVANJE

HOME:  SPECIALS:  CRITICIZE THIS!:  CRITICIZE THIS!: 'HOMO SUCKER'  


Criticize this!: 'Homo sucker'

Za Nikolaidisa je jedino etički prihvatljiva individualistička pozicija – verovanje bez potrebe za dokazivanjem nadmoći jedne religije nad drugom.

Criticize this!: 'Homo sucker'

IZMEĐU ZAKONA I APOKALIPSE

Već u uvodu svoje knjige eseja Homo sucker: Poetika Apokalipse (Algoritam, 2011) Andrej Nikolaidis jasno ističe svoje uzore bez kojih ne bi bilo ove knjige. To su Slavoj Žižek i Žarko Paić. Kako autor sebe smatra njihovim velikim dužnikom, jasno je da je njegov samostalni ulazak u teoriju vrsta 'kompilacije' koja je nastala, kako stoji u reklami za njegov roman Dolazak, kao "kolateralni profit pri višegodišnjim istraživanjima i proučavanjima apokalipse".

Homo sucker možemo posmatrati i u svetlu autorove anksiozne napetosti i egzistencijalne jeze koje čine da, kako autor kaže u uvodu, bude zaglavljen između dva pola: potrebe za Zakonom, u Lakanovom smislu te reči, odnosno za simboličkim poretkom kojim se u društvu uspostavlja kakav-takav red, zasnovan na zabrani ugrožavanja drugog i potrebe za revolucijom i ukidanjem Zakona, dakle jednim vidom 'besporednog stanja', odnosno 'Apokalipse'. Knjiga je podeljena u tri poglavlja koja prate autorovu razapetost. U sva tri poglavlja osećaju se stalne oscilacije između svesti o konzervativnosti uspostavljenog Zakona i straha od fanatičnih posledica 'stanja u kome je sve moguće.

Hrist i varvarstvo

U prvom poglavlju knjige, 'Kako se kalio Kristov čelik', najviše se oseća autorov publicistički i esejistički pristup temi. Suočeni smo sa informativno prezasićenom, istorijsko-romansiranom 'zbirkom' biografija vođa milenističkih pokreta u srednjem veku. Unutar ovog poglavlja na nenametljiv način utkana je ideja da paljenje knjiga (koje počinje u srednjem veku) podrazumeva ne samo simboličku smrt Oca (lakanovski rečeno), niti ukidanje Zakona koji je 'legitimisan' postojanjem knjiga, nego i kraj civilizacije. Prezir prema obrazovanju i 'prosvećenju' koje knjiga sa sobom nosi, rađa i prezir prema moralu i označava pad u 'varvarsko' stanje.

Paradoks je da je Nikolaidisova 'konzervativnost' zapravo ateističkog tipa. On ne vidi figuru Hrista kao branitelja Zakona, već kao figuru prvog anarhiste koji je jedini odbacio Zakon u ime nenasilja, odustavši od brutalnog sprovođenja Zakona i dokazivanja sopstvene moći. Apokaliptični 'sveci' su uvek nastupali u ime još većeg nasilja i zločina. Hrist svojim primerom žrtvovanja odbacuje bilo kakav 'državni projekat' zasnovan na moći. Time se odbacuje i projekat apokalipse ili 'drugog dolaska' kao očekivanja uspostave novog poretka božanske moći. Za pravo verovanje nije potrebna ovakva gruba potvrda moći božanstva. Za Nikolaidisa je jedino etički prihvatljiva individualistička pozicija – verovanje bez potrebe za dokazivanjem nadmoći jedne religije nad drugom i ukidanje pozicije lične i političke moći kako bi se sprečila tiranija nad drugim i drugačijim.

Kroz veći deo knjige autor je 'ćutao' o svom viđenju figure savremenog homo sacera koju je Agamben istakao – onaj koji može biti ubijen, a ne može biti religijski žrtvovan (osoba u antičkom Rimu bez građanskih prava, zabranjena osoba). 'Lice' apokalipse koja dolazi konačno se sagledava u pripadniku mnogobrojnih slamova širom sveta, u homo suckeru, 'onom ko je popušio', 'biološkom otpadu' civilizacije, nus produktu napretka i izopštenom nepriznatom građaninu globalnog poretka. Najsiromašniji i najugroženiji će, po Nikolaidisovoj prognozi, naslediti svet.

Homo sucker ide u Holivud

Pitanje je zašto je Nikolaidis odabrao da u završnom poglavlju svoje knjige aparaturu cinika i kritičara civilizacije primeni na analizu holivudskih filmova? Moguće je da je to opet vrsta svesti o 'filozofskom dugu'. Još je Walter Benjamin shvatio da se filozofija mora pozabaviti filmskom industrijom kao moćnim sredstvom estetizacije vladajuće politike i ideologije. Upravo holivudska mašinerija, kao estetski 'eksponent' liberalnog kapitalizma i 'otvorenog' tržišta, tradicionalno insistira na spektaklu u kome će biti predstavljen onaj (u simboličkom, lakanovskom smislu) Drugi (druge vere, nacije i boje kože ili čak druge, ne-ljudske vrste), ali na oportun, ideološki 'pripitomljen' način kojim se ne dovodi u pitanje opravdanost i nužnost postojeće procedure 'demokratije'.

Posebno su zanimljive Nikolaidisove analize naizgled pro-ekoloških filmova koji se u konačnom ishodu oslanjaju na klišee o apokaliptičnoj smeni jednog poretka drugim, 'nepravednog' poretka civilizacije 'pravednim' poretkom prirode. Tu je još jednom na delu Nikolaidisova paradoksalna konzervativnost, jer da bi dekonstruisao stvarnu konzervativnost koja se krije iza prividne ideje progresa, on se stavlja na stranu onih koji su prividno protiv ekološkog 'progresa'.

U tom duhu on analizira filmski spektakl Avatar Jamesa Camerona. Želeći da predstavi čovečanstvo i vladajući kapitalistički poredak kao izrabljivački i etički neodrživ, Cameron će u 'antikolonijalnom' duhu predstaviti decu Majke prirode kao 'urođenike' sa planete Pandore, koje kapitalisti žele da istrebe da bi eksploatisali rudno blago koje se tamo krije. Avatar, proizvod genetskog inžinjeringa i 'čiste' tehnologije, treba da odvrati urođenike od njihovog plana pobune, ali se tokom adaptacije njihovom načinu života zaljubi u urođeničku princezu i okrene protiv ljudske vrste. Tu Nikolaidis vidi ideološku podvalu ovog filma. Da bi priroda procvetala mora se mimikrijski poslužiti savršeno dizajniranim sredstvima tehnologije, ali i isključiti Čoveka iz svog poretka. Na delu je sukob prirode kao carstva tehnologije i čoveka kao homo suckera, nepotrebnog smeća koje mora biti odbačeno u ime progresa. Dakle, na kraju ekološke i etičke sage stoji zločin protiv čitavog čovečanstva, odnosno onih koji nemaju moć da odlučuju i upravljaju 'tehnološkim napretkom'; dok na kraju sage o ljudskim pravima stoji potreba za njihovim ukidanjem u ime rođenja 'novog' subjekta, oličenja čistog terora tehnologije 'prirode' (poslednjeg utočišta kapitalizma).

Nikola Đoković

***

Tekst je nastao u sklopu projekta Criticize This! kojeg organiziraju Kulturtreger i Kurziv iz Hrvatske, SeeCult i Beton iz Srbije te Plima iz Crne Gore. Projekt se provodi u sklopu programa 'Kultura 2007-2013' Europske Komisije.

Tekst je financiran sredstvima Europske komisije. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost autora teksta i ni na koji način se ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.

16.02.2012.


Criticize this!: 'Mein Kampf'

Criticize this!:

Svetislav Basara britkim i duhovitim rečenicama secira kolektivno nesvjesno srpskog naroda i politike koja ga je zatrovala fašizmom.

Criticize this!: 'Đavli od papira'

Criticize this!:

Za razliku od ozbiljno intoniranog 'Tatooa', njegov roman-supstrat poslužio je Piliću da se malo naruga vlastitoj profesiji i svemu što je okružuje.

Criticize this!: 'Casino Sarajevo'

Criticize this!:

Iako je u romanu prisutan čitav koloplet kriminalnih djelatnosti, čini se kako su u fokusu autorice prvenstveno problemi traffickinga i prostitucije.

Criticize this!: 'Nelagode'

Criticize this!:

Spektar tema prisutnih u ovom djelu ukazuje na nerazmrsivu isprepletenost individualnog i koletivnog u zemlji 'malih naroda'.

Criticize this!: 'Majčina ruka'

Criticize this!:

Autor uspelo promoviše kritiku upornog ćutanja naše sredine povodom zločina poratnih jugoslovenskih vlasti nad domaćim Nemcima.

Criticize this!: 'Japanski dnevnik'

Criticize this!:

Jarak nastoji prikazati svijet ispražnjen smislom, po uzoru na Kafkinu neklasičnu fantastiku, a takav nalazi u Japanu.

Criticize this!: 'Pobjeđuje onaj kojem je manje stalo'

Criticize this!:

Specifično žensko iskustvo izloženo ženskim narativnim glasom koji govori iz ženske perspektive ocrtavaju glavna obilježja feminističkog teksta. 

Criticize this!: 'Kontrolni punkt'

Criticize this!:

Albahari piše antiratni roman, no koja je zapravo njegova temeljna poruka?

Criticize this!: 'Espirando'

Criticize this!:

Priče su to koje traže upornog koncentriranog čitatelja, čitateljicu s višim pragom tolerancije, strpljivost, određen ulog i napor za razumijevanje teksta.

Criticize this!: 'Konstantinovo raskršće'

Criticize this!:

Stojiljković ne uspijeva integrirati više sporednih epizoda u jednu kompleksnu radnju pa njegov roman predstavlja nakupinu istrošenih žanrovskih postupaka.

Criticize this!: 'Paranoja u Podgorici'

Criticize this!:

Umesto satiričnog osvrta na nacionalističku emfatičku pomamu autor je odabrao da nam prikaže isključivo hedonističko-orgijastički aspekt elite.

Criticize this!: 'Mogla je biti prosta priča'

Criticize this!:

Postavlja se pitanje je li sredina ta koja je protagoniste oblikovala kao pasivne ili je zbog njihove inertnosti sredina ostala takvom kakva jest?

Andrej Nikolaidis: O kritici

Andrej Nikolaidis: O kritici

Povodom projekta 'Criticize this!' Andrej Nikolaidis u svom tekstu nudi odgovor na pitanje zašto je potrebno kritički razmišljati i pisati.  

Vratimo kritiku u medije!

Vratimo kritiku u medije!

Pratite umjetnost i razmišljate o njoj kritički? Svoje ste mišljenje voljni iznijeti javno? Smatrate da u medije treba vratiti kritiku? Uključite se u projekt '

Criticize this!

Criticize this!

Projekt polazi od uvjerenja da se otvoreno i uistinu demokratsko društvo stvara kroz dijalog ne samo unutar jednog društva već i izvan njegovih granica.

Pročitajte i ...
Kako kritika socijalizira?
Prijateljska vatra
Criticize This! Vratimo kritiku u medije! #2
Criticize This! Vratimo kritiku u medije! #2
Povratak kritike u medije
Criticize this!
Književni koktel
Poetska (ne)pravda
Poziv na linč
Andrej Nikolaidis dobitnik nagrade EU za književnost
KRITIKA 32: Andrej Nikolaidis
Zec: Crna ti je Gora, Nikolaidise





Komentiraj tekst
posalji linkprint

advertising

RSS feed | Impressum

Copyright 2017, Booksa.hr




Warning: Unknown: open(/home/17504/data/tmp /sess_443d583bd44ab6d5bfab1e45ad286f38, O_RDWR) failed: No such file or directory (2) in Unknown on line 0

Warning: Unknown: Failed to write session data (files). Please verify that the current setting of session.save_path is correct (/home/17504/data/tmp ) in Unknown on line 0