Warning: session_start() [function.session-start]: open(/home/17504/data/tmp /sess_f1f000f08dc687d92fb2db5d5e150e18, O_RDWR) failed: No such file or directory (2) in /nfs/c02/h05/mnt/17504/domains/booksa.hr/html/lib/functions.php on line 3

Warning: session_start() [function.session-start]: Cannot send session cookie - headers already sent by (output started at /nfs/c02/h05/mnt/17504/domains/booksa.hr/html/lib/functions.php:3) in /nfs/c02/h05/mnt/17504/domains/booksa.hr/html/lib/functions.php on line 3

Warning: session_start() [function.session-start]: Cannot send session cache limiter - headers already sent (output started at /nfs/c02/h05/mnt/17504/domains/booksa.hr/html/lib/functions.php:3) in /nfs/c02/h05/mnt/17504/domains/booksa.hr/html/lib/functions.php on line 3

Warning: ini_set() [function.ini-set]: A session is active. You cannot change the session module's ini settings at this time in /nfs/c02/h05/mnt/17504/domains/booksa.hr/html/lib/functions.php on line 11
BOOKSA.HR - SPECIALS - CRITICIZE THIS!: 'MAJčINA RUKA'

REGISTRIRANI KORISNICI:

Problemi s logiranjem?
Registrirajte se!

KORISNIK

Zapamti me  

LOZINKA

PRETRAŽIVANJE

HOME:  SPECIALS:  CRITICIZE THIS!:  CRITICIZE THIS!: 'MAJčINA RUKA'  


Criticize this!: 'Majčina ruka'

Autor uspelo promoviše kritiku upornog ćutanja naše sredine povodom zločina poratnih jugoslovenskih vlasti nad domaćim Nemcima.

Criticize this!: 'Majčina ruka'

KRITIKA ZABORAVA I ĆUTANJA

Novi roman Igora Marojevića Majčina ruka (Laguna, Beograd, 2011) je spoj žanra istorijskog romana sa romanom o odrastanju. Glavna nit romana 'prati' šesnaestogodišnjeg mladića, istovremeno i glavnog protagonistu i naratora koji s majkom, spasavajući se od posledica zemljotresa u Perastu, odlazi na sever, u Novi Vrbas. Kuća koja 'neotuđivo' pripada tetki Bonji zapravo je pripadala u prošlosti nemačkoj porodici sestara Herte i Sonje (u koje je protagonista zaljubljen i oko kojih je organizovana čitava erotska 'strategija' njegovog gubljenja nevinosti i stasavanja u muškarca). Postepeno, uporedo sa sazrevanjem i punim zamahom istraživačke radoznalosti mladića, na površinu isplivava gorka istina o progonu nemačkih porodica i civila nakon Drugog svetskog rata.

Kategorički imperativ istrage

Poglavlja u romanu su tako organizovana da prate logiku sazrevanja naratora. Postoje dve veće celine: 'Škola' počinje poglavljem 'Raspust', dok 'Praksa' počinje 'Istragom'. Ovakva kompozicija romana odgovara i kjučnom preokretu protagoniste od zbunjenog adolescenta zatečenog 'stihijom' događaja ka aktivnom istraživaču 'naoružanom' građanskom hrabrošću. Marojević je dobro uočio jednu od činjenica svakog istinskog odrastanja – potpuna individuacija građanski osvešćenog pojedinca nije moguća bez ličnog angažmana kojim se detaljno pretresaju porodične i društvene tajne i laži i istovremeno raskida sa njima. Mladićevo traganje motivisano je 'kategoričkim imperativom' koji on gotovo nagonski poseduje i proživljava i koji ga vodi ka ovoj vrsti lične emancipacije.

Narator romana je predstavljen kao višestruko osetljiva i neobična priroda. U ranom detinjstvu je oboleo od ne tako svakidašnjeg, mučnog apscesa na plućima. Ta ga bolest još jednom sustiže u toku romana, dok on pokušava da i nju stavi u službu efikasnijeg istraživanja istorijskih nepravdi i zločina. 'Benefit halucinacija' koji mu donosi upala koja se prenosi sa pluća na sinuse, upošljen je da bi se 'izmaštala' neka scena iz prošlosti, budući da su mu nedostupni oni arhivski podaci koji bi je potvrdili i verifikovali (npr. scena silovanja Nemice u logoru od strane partizana).

Otpor i nasilje

Marojevićev narator je neobično jako upućen na majku. Simbolično prisustvo pokojnog oca u (pod)svesti sina obeleženo je negativnim sećanjem na protivrečnu figuru nasilnika – tukao je i majku i njega, ali je zato pred rođacima bio servilan. Iz pokušaja da ne ponovi ovo negativno iskustvo, mladić koristi sećanje na oca kao 'odskočnu dasku' za razvijanje suprotnih obrazaca ponašanja. Mladić saznaje da očevo nasilničko ponašanje delom proističe iz njegovog snažnog osećaja za nepravdu nanesenu prethodnim, istinskim vlasnicima zajedničke porodične kuće, nepravdu sa kojom nije želeo da se pomiri do kraja života. U skladu sa tim preokretom, menja se naratorovo idealistično gledanje na neprikosnovenost majčinskog autoriteta. Majčina potreba za telesnim kontaktom i razumevanjem sažetim u sintagmu 'ruka ruci', koju mladić usvaja i aktivno primenjuje kao pozitivan obrazac ponašanja, prikazuje se na kraju romana u potpuno novom, negativnom svetlu. 'Ruka ruci' u službi je zataškavanja onog dela stvarnosti koji smeta porodici da se oseća spokojno.

Porodični krug nasilja naslanja se na odsustvo istorijske odgovornosti. Zataškano nasilje iz prošlosti rezultuje erupcijama nasilja u sadašnjosti, što nije puko izvedena, pravolinijska veza, već veza koja ima svoje meandre, i ponornice u porodičnoj i kolektivnoj svesti. Mladićevo poistovećivanje sa ocem je gotovo potpuno na samom kraju romana. Narator se ispravlja i ulazi u sobu uspravno, hodom koji liči na hod njegovog oca, praveći tako jasan performativni gest raz-dvajanja kojim (možda) jednom zauvek iskoračuje iz začaranog porodičnog kruga nasilja.

Seksualnost istinoljublja

Mladićevo seksualno sazrevanje takođe je 'oneobičeno', jer se ne svodi na biološku potrebu i naturalistički predstavljenu požudu. Telesno uzbuđenje koje oseća u prisustvu sestara Nemica, Herte i Sonje na trenutke nadvladava njegovu intelektualnu prisebnost. Uzbuđenje je toliko da zamišlja scene silovanja u logoru, gde je Sonja žrtva a on voajer koji se seksualno samozadovoljava. Proces individuacije podrazumeva upravo telesno (pa i seksualno) odvajanje od pozicija moći, tako da narator prvo oseća stid zbog ovog fantazmatskog 'učestvovanja' u zlostavljanju, a potom razvija i istraživačke strategije kojima će osećanje sopstvene istorijske odgovornosti prevesti u potrebu za saznavanjem kompletne istine.

Likovi dve sestre Nemice, Herte i Sonje, vrlo su zanimljivo koncipirani. Dok je Herta (po izgledu i ponašanju) tipična tinejdžerka, njena dodatna interesovanja, kao npr. ona vezana za pank i elektronsku muziku, Sex Pistolse i Kraftwerk, čine je urbanijom i savremenijom od vršnjaka iz škole. Sonja je zamišljena kao višestruko kompleksan i protivurečan lik. Od skromne i dobroćudne medicinske sestre koja brižno neguje mladića postaje reprezentnom figurom 'žrtve istorije' na kojoj se ispoljava sva okrutnost tzv. pobednika, odnosno zlostavljača (boravila je u logoru sa svojom majkom). Sonjina figura dodatno je obogaćena pozicijom žene zavodnice, odnosno osvetnice. Zavođenje dobija obrise mržnje i osvete onoga trenutka kada Sonja zakorači preko praga svoje bivše kuće, ukravši sliku i pištolj kao delove svoje porodične zaostavštine. Njena 'tirada' pri kraju romana puna je prezira prema 'njima', tj. kolonizatorima koji su joj zaposeli kuću, u koje ubraja i samog mladića. Ona ostaje lik koji je fiksiran za 'status' osvetnice kako zbog težine traume, tako i zbog izostanka adekvatne socijalizacije koja bi joj pomogla da tu traumu naknadno 'preradi'.

Novi roman Igora Marojevića sa velikim uspehom 'otvara' jedno istorijski zanemareno poglavlje. Autor uspelo promoviše kritiku upornog ćutanja naše sredine povodom zločina poratnih jugoslovenskih vlasti nad domaćim Nemcima, koje još uvek, čak i sa ulaskom u drugu dekadu 21. veka, ne prestaje.

Nikola Đoković

***

Tekst je nastao u sklopu projekta Criticize This! kojeg organiziraju Kulturtreger i Kurziv iz Hrvatske, SeeCult i Beton iz Srbije te Plima iz Crne Gore. Projekt se provodi u sklopu programa 'Kultura 2007-2013' Europske Komisije.

Tekst je financiran sredstvima Europske komisije. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost autora teksta i ni na koji način se ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.

19.01.2012.


Criticize this!: 'Mein Kampf'

Criticize this!:

Svetislav Basara britkim i duhovitim rečenicama secira kolektivno nesvjesno srpskog naroda i politike koja ga je zatrovala fašizmom.

Criticize this!: 'Homo sucker'

Criticize this!:

Za Nikolaidisa je jedino etički prihvatljiva individualistička pozicija – verovanje bez potrebe za dokazivanjem nadmoći jedne religije nad drugom.

Criticize this!: 'Đavli od papira'

Criticize this!:

Za razliku od ozbiljno intoniranog 'Tatooa', njegov roman-supstrat poslužio je Piliću da se malo naruga vlastitoj profesiji i svemu što je okružuje.

Criticize this!: 'Casino Sarajevo'

Criticize this!:

Iako je u romanu prisutan čitav koloplet kriminalnih djelatnosti, čini se kako su u fokusu autorice prvenstveno problemi traffickinga i prostitucije.

Criticize this!: 'Nelagode'

Criticize this!:

Spektar tema prisutnih u ovom djelu ukazuje na nerazmrsivu isprepletenost individualnog i koletivnog u zemlji 'malih naroda'.

Criticize this!: 'Japanski dnevnik'

Criticize this!:

Jarak nastoji prikazati svijet ispražnjen smislom, po uzoru na Kafkinu neklasičnu fantastiku, a takav nalazi u Japanu.

Criticize this!: 'Pobjeđuje onaj kojem je manje stalo'

Criticize this!:

Specifično žensko iskustvo izloženo ženskim narativnim glasom koji govori iz ženske perspektive ocrtavaju glavna obilježja feminističkog teksta. 

Criticize this!: 'Kontrolni punkt'

Criticize this!:

Albahari piše antiratni roman, no koja je zapravo njegova temeljna poruka?

Criticize this!: 'Espirando'

Criticize this!:

Priče su to koje traže upornog koncentriranog čitatelja, čitateljicu s višim pragom tolerancije, strpljivost, određen ulog i napor za razumijevanje teksta.

Criticize this!: 'Konstantinovo raskršće'

Criticize this!:

Stojiljković ne uspijeva integrirati više sporednih epizoda u jednu kompleksnu radnju pa njegov roman predstavlja nakupinu istrošenih žanrovskih postupaka.

Criticize this!: 'Paranoja u Podgorici'

Criticize this!:

Umesto satiričnog osvrta na nacionalističku emfatičku pomamu autor je odabrao da nam prikaže isključivo hedonističko-orgijastički aspekt elite.

Criticize this!: 'Mogla je biti prosta priča'

Criticize this!:

Postavlja se pitanje je li sredina ta koja je protagoniste oblikovala kao pasivne ili je zbog njihove inertnosti sredina ostala takvom kakva jest?

Andrej Nikolaidis: O kritici

Andrej Nikolaidis: O kritici

Povodom projekta 'Criticize this!' Andrej Nikolaidis u svom tekstu nudi odgovor na pitanje zašto je potrebno kritički razmišljati i pisati.  

Vratimo kritiku u medije!

Vratimo kritiku u medije!

Pratite umjetnost i razmišljate o njoj kritički? Svoje ste mišljenje voljni iznijeti javno? Smatrate da u medije treba vratiti kritiku? Uključite se u projekt '

Criticize this!

Criticize this!

Projekt polazi od uvjerenja da se otvoreno i uistinu demokratsko društvo stvara kroz dijalog ne samo unutar jednog društva već i izvan njegovih granica.

Pročitajte i ...
Kako kritika socijalizira?
Prijateljska vatra
Criticize This! Vratimo kritiku u medije! #2
Criticize This! Vratimo kritiku u medije! #2
Povratak kritike u medije
Criticize this!





Komentiraj tekst

Gde je referent?

A: sandrasare (23.01.2012.)

Meni su, da bih ovo pažljivo pročitala, potrebni jasno izvojeni citati iz romana Majčina ruka Igora Marojevića.

POŠALJI PORUKU AUTORU        KOMENTIRAJ TEKST  

A: Adminica (24.01.2012.)

U kriticu nisu navođeni citati iz romana 'Majčina ruka' pa kao takvi nisu niti mogli biti grafički izdvojeni, ukoliko se to postavlja kao problem teksta.

POŠALJI PORUKU AUTORU        KOMENTIRAJ TEKST  

posalji linkprint

advertising

RSS feed | Impressum

Copyright 2017, Booksa.hr




Warning: Unknown: open(/home/17504/data/tmp /sess_f1f000f08dc687d92fb2db5d5e150e18, O_RDWR) failed: No such file or directory (2) in Unknown on line 0

Warning: Unknown: Failed to write session data (files). Please verify that the current setting of session.save_path is correct (/home/17504/data/tmp ) in Unknown on line 0