Warning: session_start() [function.session-start]: open(/home/17504/data/tmp /sess_504c8f66c2f4dd460a7cf607c2413b8d, O_RDWR) failed: No such file or directory (2) in /nfs/c02/h05/mnt/17504/domains/booksa.hr/html/lib/functions.php on line 3

Warning: session_start() [function.session-start]: Cannot send session cookie - headers already sent by (output started at /nfs/c02/h05/mnt/17504/domains/booksa.hr/html/lib/functions.php:3) in /nfs/c02/h05/mnt/17504/domains/booksa.hr/html/lib/functions.php on line 3

Warning: session_start() [function.session-start]: Cannot send session cache limiter - headers already sent (output started at /nfs/c02/h05/mnt/17504/domains/booksa.hr/html/lib/functions.php:3) in /nfs/c02/h05/mnt/17504/domains/booksa.hr/html/lib/functions.php on line 3

Warning: ini_set() [function.ini-set]: A session is active. You cannot change the session module's ini settings at this time in /nfs/c02/h05/mnt/17504/domains/booksa.hr/html/lib/functions.php on line 11
BOOKSA.HR - SPECIALS - CRITICIZE THIS!: 'ESPIRANDO'

REGISTRIRANI KORISNICI:

Problemi s logiranjem?
Registrirajte se!

KORISNIK

Zapamti me  

LOZINKA

PRETRAŽIVANJE

HOME:  SPECIALS:  CRITICIZE THIS!:  CRITICIZE THIS!: 'ESPIRANDO'  


Criticize this!: 'Espirando'

Priče su to koje traže upornog koncentriranog čitatelja, čitateljicu s višim pragom tolerancije, strpljivost, određen ulog i napor za razumijevanje teksta.

Criticize this!: 'Espirando'

SUMORNOST STAROG ČOVJEKA

Momak relativno nepoznat široj hrvatskoj publici Srđan Srdić, autor je velehvaljenog romana Mrtvo polje i urednik festivala kratke priče 'Kikinda Short', a Espirando (Stubovi kulture, Beograd, 2011.), podnaslova 'Pesme na smrt', njegova je prva knjiga priča. Naslov zbirke, olako preveden kao na izdisaju ili izdišući, konceptualno nagovještava glavnu temu, odnosno okosnicu svih priča, a to je trenutak smrti. Naslov je također, nimalo slučajno, termin uzet iz klasične glazbe koji označava specifičan način interpretacije, a sama glazba, posebice ona s područja bliskog meksičkoj granici, što dodatno rasvjetljava naziv zbirke, jedna je od glavnih odrednica i izvora inspiracije priča samom autoru.

Srdićeva kratka proza nije nimalo lako štivo i nije za svakoga. Naizgled bezazlena tanka knjižica koja sadrži devet priča, oduzima mnogo više vremena no što bi prvotno pomislili. Priče su to koje traže upornog koncentriranog čitatelja, čitateljicu s višim pragom tolerancije, strpljivost, određen ulog i napor za razumijevanje gustog, na momente neprohodnog teksta, napor koji se na kraju itekako isplati. Morbidna sama po sebi, tema smrti, točnije trenutka samog izdisaja, u pričama je dana na još teži, intenzivniji način. Pomalo iskušavajući granice izdržljivosti čitateljstva, Srdić na njega baca oštre, hiperrealne prikaze nimalo lakih životnih situacija na momente se hraneći na tragičnom antičkom konceptu i eksperimentirajući s jezikom i samom formom kratke priče. I kao da nam sve to samo po sebi nije dovoljno, autor tekst čini neprohodnijim suptilno navodeći mnoštvo pop kulturnih i kulturalnih referenci koje nakon marljivog guglanja u kombinaciji s tekstom pružaju dodatno objašnjenje, specifično iskustvo samo po sebi, pa čak i nekakav oblik polublasfemičnog prosvjetljenja.

Metalne priče
Dosta priča započinje motom, odnosno mini posvetama koje pružaju narativni okvir nadolazećoj priči, većinom su prisutni kao reference na određenu glazbu, ali i književnost. No, krenimo redom. Perry Farrell iz Jane's Addiction, Jesu, Old Man Gloom, Boris Vian, Henri Michaux, William Faulkner pa čak i onaj norveški manijak Kristian Larsson Vikernes nalaze se u 'predvorju priča' (priča 'Sivo, sumorno nešto' kojoj na početku stoji zlokobni citat Vikernesa, u usporedbi s ostalima na kraju ispada začuđujuće benigna). Srdić očito jako voli metal (više je zapravo post-metal, ambient, industrial, al to ovdje nije toliko bitno), a metal i smrt jako dobro idu zajedno stoga ne čudi da su pojedine pjesme poslužile kao inspiracija, pa čak i sama podloga pričama ili, kako to sam autor naziva, soundscape-ima. Najupečatljivija takva priča i, nakon pomnog unisonog slušanja i čitanja, usuđujem se reći i najveličanstvenija, je priča 'Zozobra'. Samo ime označava čovjekoliku skulpturu koja se svakog septembra spaljuje u Santa Feu u Novom Meksiku, a za koju se vjeruje da s plamenom odnosi i sve mračne nedaće nastale tijekom godine. Iz Santa Fea dolazi i bend Old Man Gloom, što je zapravo prijevod zozobre, a čijim prekrasnim poetičnim osvrtom na istoimenu 'stvarčinu' započinje priča (traje 27,20 min, a ukoliko namjeravate čitati priču prvo se prištekajte na ovo): 

Pričajući o smrti svoje kćeri koju ne želi pokopati, jedan pogrebnik iznosi svoju struju svijesti koja završava u zastrašujućoj spoznaji tragične namjere spaljivanja tijela, ali i samoga sebe. Mučna ljudska sudbina kombinirana sa zaista epskom kompozicijom 'Zozobra' spomenutog benda, odnosi pojam empatije na potpuno novu razinu. Druga priča koja se 'doslovno' vezuje na glazbu je priča 'Medicine' koja govori o momku vojniku koji očito ima nekakve veze s medicinom ili barem skrbi, te svoj dug domovini odslužuje u bolnici, gdje "sahrani pola Kikinde za trinaest meseci", ali se i zaljubi u smrtno bolesnu djevojku. Završetak priče prošaran je stihovima istoimene pjesme benda Jesu, odnoseći nas pritom u meditativno-melankolično stanje (za sinesteziju pritisnite ovdje):

Na tragu 'odavanja počasti' svojim glazbenim idolima, Srdić se okreće onim literarnim te stvara "parafrazu na Faulknerov način", priču 'Ruža za Emiliju' koja vjerno prati Faulknerov original smještajući ga u vrijeme nakon drugog svjetskog rata, u jednu njemačku obitelj koja živi, naravno, u Kikindi. Izgradnjom ovakvih malih spomenika svojim uzorima Srdić se ne zamara previše time hoće li netko uhvatiti referencu ili ne, što nagovještava svojevrsnu želju za opskurnošću, a što u kombinaciji s brutalnim jezikom smješta autora u, očito priželjkivani, književni underground.

Bespuća ljudske tegobnosti
Priče koje nisu za svakoga i koje traže značajniji čitateljski angažman informacije precizno doziraju, na način da tek negdje na polovini priče pohvatate parametre nužne za razumijevanje onoga što čitate. Slična je stvar i s vremenom u koje su priče smještene, od kojih se prva i zadnja, 'Komarci' i 'Slow Divers' (obje za moto imaju stihove Perryja Farella, frontmena Jane's Addiction) zbivaju u suvremenosti na odmorima po Turskoj i Grčkoj, a podtekst koji se provlači je više no aktualan – od veličanja haških optuženika do lezbijske ljubavi. S druge strane priče poput 'Povodom smrti najboljeg među nama' i 'Igra na nesreću', tematizirajući sudbine cirkuskog i posvećenog prosvjetnog radnika, iz nekog razloga ostavljaju dojam odvijanja u ranoindustrijskom dobu dajući time pričama natruhe steampunka. Bez obzira na nedostatak fiksne neutemeljenosti u određenom vremenu, priče bezvremenski otkrivaju mračnu ljudsku stranu izgrađujući njihove sukobe s okolinom do momenta tragične sudbinske spoznaje, točke nakon koje nema povratka. Majstorski gradeći atmosferu, priče uzimaju čitatelja ostavljajući ga potom bogatijim za jedno uistinu vrijedno i posebno iskustvo. Masne, teške i opterećujuće, priče su baš poput glazbe koju autor voli. Genijalne.

Leda Sutlović

***

Tekst je nastao u sklopu projekta Criticize This! kojeg organiziraju Kulturtreger i Kurziv iz Hrvatske, SeeCult i Beton iz Srbije te Plima iz Crne Gore. Projekt se provodi u sklopu programa 'Kultura 2007-2013' Europske Komisije.

Tekst je financiran sredstvima Europske komisije. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost autora teksta i ni na koji način se ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.

08.12.2011.


Criticize this!: 'Mein Kampf'

Criticize this!:

Svetislav Basara britkim i duhovitim rečenicama secira kolektivno nesvjesno srpskog naroda i politike koja ga je zatrovala fašizmom.

Criticize this!: 'Homo sucker'

Criticize this!:

Za Nikolaidisa je jedino etički prihvatljiva individualistička pozicija – verovanje bez potrebe za dokazivanjem nadmoći jedne religije nad drugom.

Criticize this!: 'Đavli od papira'

Criticize this!:

Za razliku od ozbiljno intoniranog 'Tatooa', njegov roman-supstrat poslužio je Piliću da se malo naruga vlastitoj profesiji i svemu što je okružuje.

Criticize this!: 'Casino Sarajevo'

Criticize this!:

Iako je u romanu prisutan čitav koloplet kriminalnih djelatnosti, čini se kako su u fokusu autorice prvenstveno problemi traffickinga i prostitucije.

Criticize this!: 'Nelagode'

Criticize this!:

Spektar tema prisutnih u ovom djelu ukazuje na nerazmrsivu isprepletenost individualnog i koletivnog u zemlji 'malih naroda'.

Criticize this!: 'Majčina ruka'

Criticize this!:

Autor uspelo promoviše kritiku upornog ćutanja naše sredine povodom zločina poratnih jugoslovenskih vlasti nad domaćim Nemcima.

Criticize this!: 'Japanski dnevnik'

Criticize this!:

Jarak nastoji prikazati svijet ispražnjen smislom, po uzoru na Kafkinu neklasičnu fantastiku, a takav nalazi u Japanu.

Criticize this!: 'Pobjeđuje onaj kojem je manje stalo'

Criticize this!:

Specifično žensko iskustvo izloženo ženskim narativnim glasom koji govori iz ženske perspektive ocrtavaju glavna obilježja feminističkog teksta. 

Criticize this!: 'Kontrolni punkt'

Criticize this!:

Albahari piše antiratni roman, no koja je zapravo njegova temeljna poruka?

Criticize this!: 'Konstantinovo raskršće'

Criticize this!:

Stojiljković ne uspijeva integrirati više sporednih epizoda u jednu kompleksnu radnju pa njegov roman predstavlja nakupinu istrošenih žanrovskih postupaka.

Criticize this!: 'Paranoja u Podgorici'

Criticize this!:

Umesto satiričnog osvrta na nacionalističku emfatičku pomamu autor je odabrao da nam prikaže isključivo hedonističko-orgijastički aspekt elite.

Criticize this!: 'Mogla je biti prosta priča'

Criticize this!:

Postavlja se pitanje je li sredina ta koja je protagoniste oblikovala kao pasivne ili je zbog njihove inertnosti sredina ostala takvom kakva jest?

Andrej Nikolaidis: O kritici

Andrej Nikolaidis: O kritici

Povodom projekta 'Criticize this!' Andrej Nikolaidis u svom tekstu nudi odgovor na pitanje zašto je potrebno kritički razmišljati i pisati.  

Vratimo kritiku u medije!

Vratimo kritiku u medije!

Pratite umjetnost i razmišljate o njoj kritički? Svoje ste mišljenje voljni iznijeti javno? Smatrate da u medije treba vratiti kritiku? Uključite se u projekt '

Criticize this!

Criticize this!

Projekt polazi od uvjerenja da se otvoreno i uistinu demokratsko društvo stvara kroz dijalog ne samo unutar jednog društva već i izvan njegovih granica.

Pročitajte i ...
Kako kritika socijalizira?
Prijateljska vatra
Criticize This! Vratimo kritiku u medije! #2
Criticize This! Vratimo kritiku u medije! #2
Povratak kritike u medije
Criticize this!
Roman je jezik





Komentiraj tekst
posalji linkprint

advertising

RSS feed | Impressum

Copyright 2017, Booksa.hr




Warning: Unknown: open(/home/17504/data/tmp /sess_504c8f66c2f4dd460a7cf607c2413b8d, O_RDWR) failed: No such file or directory (2) in Unknown on line 0

Warning: Unknown: Failed to write session data (files). Please verify that the current setting of session.save_path is correct (/home/17504/data/tmp ) in Unknown on line 0