Warning: session_start() [function.session-start]: open(/home/17504/data/tmp /sess_ab2d7dcf741d8453845d6b82eb2e57a0, O_RDWR) failed: No such file or directory (2) in /nfs/c02/h05/mnt/17504/domains/booksa.hr/html/lib/functions.php on line 3

Warning: session_start() [function.session-start]: Cannot send session cookie - headers already sent by (output started at /nfs/c02/h05/mnt/17504/domains/booksa.hr/html/lib/functions.php:3) in /nfs/c02/h05/mnt/17504/domains/booksa.hr/html/lib/functions.php on line 3

Warning: session_start() [function.session-start]: Cannot send session cache limiter - headers already sent (output started at /nfs/c02/h05/mnt/17504/domains/booksa.hr/html/lib/functions.php:3) in /nfs/c02/h05/mnt/17504/domains/booksa.hr/html/lib/functions.php on line 3

Warning: ini_set() [function.ini-set]: A session is active. You cannot change the session module's ini settings at this time in /nfs/c02/h05/mnt/17504/domains/booksa.hr/html/lib/functions.php on line 11
BOOKSA.HR - SPECIALS - CRITICIZE THIS!: 'KONSTANTINOVO RASKRšćE'

REGISTRIRANI KORISNICI:

Problemi s logiranjem?
Registrirajte se!

KORISNIK

Zapamti me  

LOZINKA

PRETRAŽIVANJE

HOME:  SPECIALS:  CRITICIZE THIS!:  CRITICIZE THIS!: 'KONSTANTINOVO RASKRšćE'  


Criticize this!: 'Konstantinovo raskršće'

Stojiljković ne uspijeva integrirati više sporednih epizoda u jednu kompleksnu radnju pa njegov roman predstavlja nakupinu istrošenih žanrovskih postupaka.

Criticize this!: 'Konstantinovo raskršće'

Konstantinovo raskršće (Laguna, 2010, drugo izdanje), bestseler Dejana Stojiljkovića, dobitnik je nagrada Svetosavski pečat (2010) i Miloš Crnjanski (2009), a pripada i djelima koja su ušla u uži izbor za Ninovu nagradu za roman godine (2010).

Roman odlikuju elementi horora, akcije, fantastike i povijesnog romana. Radnja je smještena u Nišu, okupiranom od strane njemačkih vojnih snaga 1944., u vrijeme sukoba između četnika i partizana. Govori se i o potrazi za Konstantinovim mačem (prema nalogu Adolfa Hitlera) koji donosi svjetsku vlast onome ko ga posjeduje, a nalazi se u podzemnim tunelima na teritoriji Niša. Uporedo sa potragom koja je povjerena šturmbanfireru Hajnrihu Kanu, pratimo pukovnika Ota fon Fena pri nastojanjima da ulovi zvijer, koja na tako svirep i divljački način ubija njegove vojnike ostavljajući za sobom groteskni splet mrtvog mesa, zgrušane krvi i pokidanih kostiju. Predstavljena su i dešavanja u tadašnjem Nišu kroz 'sudbine' četnika koji su se vratili iz rata, npr. majora Nemanje Lukića, izdajnika Dragutina Stevanovića, svih tih nesrećnih vojnika koji su se vratili iz rata i koji ne znaju ni gde će, ni šta će, ni da li je to za šta su ratovali njihova otadžbina ili nije, kako autor pojašnjava.

Nastojeći izložiti historiografske činjenice o onome što je pretočio u priču, u dodatku na kraju  knjige ('Appendix') Dejan Stojiljković naglašava kako su svi oficiri Feldkomandanture 809 pomenuti u Konstantinovom raskršću istorijske ličnosti, sem dva vojnika u sceni prologa. Njihov formacijski raspored i činovi takođe su autentični. Tako autor, nakon pripovijedanja u trećem licu, čime odaje autoritet povjesničara, u epilogu predočava i činjenice o ostalim akterima događaja u ondašnjem Nišu: niškom kapitalisti Krsmanu Teofiloviću, četničkom oficiru Nemanji Lukiću, antikomunisti Svetoslavu Petroviću Nišavcu… U intervjuu za Večernje novosti autor je objasnio kako u romanu "govori na više nivoa" i stoga smatra da se ne može smjestiti, kako bi to htjeli mediji, na policu pseudohrišćanskih trilera (po uzoru na denbraunovsku literaturu), nego se uvrštava u red klasika – "Crnjanskog, Andrića, Pekića i njegovo Besnilo, Selenića". Jedina razlika između njega i navedenih klasika jeste to što Stojiljković ne uspijeva integrirati više sporednih epizoda u jednu kompleksnu radnju i što njegov roman predstavlja nakupinu istrošenih postupaka žanrovske književnosti.

Iako se na prvi pogled čini da je svijet romana prikazan fragmentarno i nepregledno (što je često 'sredstvo' modernog književnog izraza i što kritičari prepoznaju kao stripovnu strukturu) pripovjedač promatra događaje izvana, izdaleka, s vremenske distance i kao cjelinu te na taj način nastoji prikriti ideologijski stav prema određenim likovima, npr. bliskost ili emotivnost u slučaju dobrog vampira Nemanje Lukića, pokajnika Dragutina Stevanovića, ostalih nacionalista, te ponekog SS-ovca.
    
Kombiniranje povijesnog romana i trivijalnih žanrova zvuči jako privlačno ukoliko se uzmu u obzir postmodernistička rušenja granica između 'niske' i 'visoke' književnosti i kulture ili pak specifičan odnos prema historiografiji, kao u slučaju 'historiografske metafikcije'. Međutim, nastojanja Dejana Stojiljkovića usmjerena su ka 'pamćenju' određenih historiografskih činjenica, kojima nastoji srpskoj kulturi otkriti istinu o njenoj prošlosti, za koju pak smatra da treba biti djelatna u konstituiranju kolektivnog identiteta srpskog naroda.

Kritičarima koji su pohvalili Stojiljkovićev roman čini se ne smeta što je zaplet, obavijen folijom tajnovitosti, odnosno težnjom za neočekivanim i drugačijim, predstavljen klišejima iz žanra ljubića, horora, stripa itd. čime su također 'riješena' i složenija pitanja fokalizacije i njene uloge u količini informiranosti kojom raspolaže čitatelj, pa samim tim i stvaranju napetosti. Tako članovi žirija za dodjelu nagrade Miloš Crnjanski za 2007-2009. godinu smatraju da je Dejan Stojiljković u svoj roman uključio sve pojedinosti koje čitaocu dočaravaju ratni ambijent, da pripovedač vidokrug vrlo spretno provodi iz štaba nemačke okupacione komande u različite sfere života u Nišu, zahvatajući u potrebnoj meri i one aspekte koji nam pomažu da vidimo unutarnju dinamiku i dramatiku života u gradu… potom tvrde kako autor sadržaje života u okupiranom Nišu dočarava uistinu vešto, posebno kada je reč o nečemu što bi se ticalo galerije likova itd. Na taj način se sadržaj romana obznanjuje kao novost, bez problematiziranja načina na koji se određena građa posreduje. U stilu tradicionalnog modela fiksnih kodova sporazumijevanja, sadržaj se promatra neovisno od forme. Osim toga, prešućeno je da Konstantinovo raskršće zagovara kolektivistički normiranu svijest, pod zastavom naivnosti i činjeničnosti, a nije ništa rečeno ni o tradicionalnom sistemu historijskih vrijednosti koje roman promovira glorificiranjem velikih historijskih događaja i ličnosti: Konstantin je jedan od najzaslužnijih za to što je hrišćanstvo danas jedna od najdominantnijih religija u svetu, štaviše, pitanje je da li bi danas bilo hrišćanstva i hrišćana da nije bilo Konstantina Velikog i da li bi Evropa kakvu danas znamo, sa svojom istorijom, civilizacijskim dostignućima i vrednostima uopšte, bila ono što jeste da temelje tih vrednosti nije postavio upravo ovaj veliki državnik rođen u Nišu.

Elementi fantastičnog u sklopu Stojiljkovićevog romana (koji odgovaraju metaforama klasične horor literature, npr. vampir, vukodlak itd.) u službi su oslobađanja čitatelja od psihičkih i socijalnih frustracija. Određene identifikacijske matrice zagovarane u romanu (npr. nacionalizam, antikomunizam) u sretnoj su vezi sa recipijentskim potrošačkim stavom kapitalističkog društva, u ovom slučaju, današnjeg kapitalističkog društva Srbije: zbog usmjerenosti ka novini zahtijeva se permanentna dnevna potrošnja romanesknog štiva. Fantastika tu pomaže prizivanju zaboravljenih ili tabuiziranih znanja, po uzoru na klasičnu fantastiku predromantičarskog i romantičarskog tipa: radi se o legendi o vampirima ruralnih niških krajeva koju autor detaljno nastoji obrazložiti u završnim dijelovima romana, izlaganjem historijskih činjenica. Tako se taj nesvjesni aspekt društvene stvarnosti ovjerava vrijednom realističkom tendencijom, izlaganjem historijskog materijala koji treba da svjedoči o onome što se stvarno, uistinu dogodilo.

Roman uspješno komunicira sa snažnim i mračnim stranama šireg čitateljstva: željom da se vlada svijetom, da se bude u pravu, da se stekne moć... upravo u skladu sa onim srpskim kulturnim modelom koji objašnjava Filip David govoreći o nacionalizmu kao ideologiji gde dominiraju duh barbarogenija i ksenofobija, 'strah od zapada', od modernizacije, zasnovani na kulturnim, istorijskim i političkim predrasudama, stereotipima, konzervativnoj misli, patrijarhalnom i plemenskom nasleđu. Vremenska distanca (Drugi svjetski rat) u odnosu na predstavljene događaje čini uživljavanje intenzivnijim jer, kako kaže Vincent Jouve, uživljavanje je intenzivnije što je očitija udaljenost između fiktivnog subjekta i subjekta koji čita. Tako Dejan Stojiljković, posredovanjem široke lepeze likova, SS-ovaca, četnika, vampira… kroz scene masovnih ubistava oslobađa potisnuto koje čitalačke mase vraća nečovječnom, ne-ljudskom.

Lamija Neimarlija

***

Tekst je nastao u sklopu projekta Criticize This! kojeg organiziraju Kulturtreger i Kurziv iz Hrvatske, SeeCult i Beton iz Srbije te Plima iz Crne Gore. Projekt se provodi u sklopu programa 'Kultura 2007-2013' Europske Komisije.

Tekst je financiran sredstvima Europske komisije. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost autora teksta i ni na koji način se ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.

01.12.2011.


Criticize this!: 'Mein Kampf'

Criticize this!:

Svetislav Basara britkim i duhovitim rečenicama secira kolektivno nesvjesno srpskog naroda i politike koja ga je zatrovala fašizmom.

Criticize this!: 'Homo sucker'

Criticize this!:

Za Nikolaidisa je jedino etički prihvatljiva individualistička pozicija – verovanje bez potrebe za dokazivanjem nadmoći jedne religije nad drugom.

Criticize this!: 'Đavli od papira'

Criticize this!:

Za razliku od ozbiljno intoniranog 'Tatooa', njegov roman-supstrat poslužio je Piliću da se malo naruga vlastitoj profesiji i svemu što je okružuje.

Criticize this!: 'Casino Sarajevo'

Criticize this!:

Iako je u romanu prisutan čitav koloplet kriminalnih djelatnosti, čini se kako su u fokusu autorice prvenstveno problemi traffickinga i prostitucije.

Criticize this!: 'Nelagode'

Criticize this!:

Spektar tema prisutnih u ovom djelu ukazuje na nerazmrsivu isprepletenost individualnog i koletivnog u zemlji 'malih naroda'.

Criticize this!: 'Majčina ruka'

Criticize this!:

Autor uspelo promoviše kritiku upornog ćutanja naše sredine povodom zločina poratnih jugoslovenskih vlasti nad domaćim Nemcima.

Criticize this!: 'Japanski dnevnik'

Criticize this!:

Jarak nastoji prikazati svijet ispražnjen smislom, po uzoru na Kafkinu neklasičnu fantastiku, a takav nalazi u Japanu.

Criticize this!: 'Pobjeđuje onaj kojem je manje stalo'

Criticize this!:

Specifično žensko iskustvo izloženo ženskim narativnim glasom koji govori iz ženske perspektive ocrtavaju glavna obilježja feminističkog teksta. 

Criticize this!: 'Kontrolni punkt'

Criticize this!:

Albahari piše antiratni roman, no koja je zapravo njegova temeljna poruka?

Criticize this!: 'Espirando'

Criticize this!:

Priče su to koje traže upornog koncentriranog čitatelja, čitateljicu s višim pragom tolerancije, strpljivost, određen ulog i napor za razumijevanje teksta.

Criticize this!: 'Paranoja u Podgorici'

Criticize this!:

Umesto satiričnog osvrta na nacionalističku emfatičku pomamu autor je odabrao da nam prikaže isključivo hedonističko-orgijastički aspekt elite.

Criticize this!: 'Mogla je biti prosta priča'

Criticize this!:

Postavlja se pitanje je li sredina ta koja je protagoniste oblikovala kao pasivne ili je zbog njihove inertnosti sredina ostala takvom kakva jest?

Andrej Nikolaidis: O kritici

Andrej Nikolaidis: O kritici

Povodom projekta 'Criticize this!' Andrej Nikolaidis u svom tekstu nudi odgovor na pitanje zašto je potrebno kritički razmišljati i pisati.  

Vratimo kritiku u medije!

Vratimo kritiku u medije!

Pratite umjetnost i razmišljate o njoj kritički? Svoje ste mišljenje voljni iznijeti javno? Smatrate da u medije treba vratiti kritiku? Uključite se u projekt '

Criticize this!

Criticize this!

Projekt polazi od uvjerenja da se otvoreno i uistinu demokratsko društvo stvara kroz dijalog ne samo unutar jednog društva već i izvan njegovih granica.

Pročitajte i ...
Kako kritika socijalizira?
Prijateljska vatra
Criticize This! Vratimo kritiku u medije! #2
Criticize This! Vratimo kritiku u medije! #2
Povratak kritike u medije
Criticize this!





Komentiraj tekst
posalji linkprint

advertising

RSS feed | Impressum

Copyright 2017, Booksa.hr




Warning: Unknown: open(/home/17504/data/tmp /sess_ab2d7dcf741d8453845d6b82eb2e57a0, O_RDWR) failed: No such file or directory (2) in Unknown on line 0

Warning: Unknown: Failed to write session data (files). Please verify that the current setting of session.save_path is correct (/home/17504/data/tmp ) in Unknown on line 0